Dobra je vijest da je vlada Republike Hrvatske, kako su najavili u suradnji s Vladinim savjetom za Hrvate izvan Republike Hrvatske i na temelju višestruko izraženih zahtjeva i prijedloga toga Savjeta,odlučila ići u promjene Zakona o državljanstvu.
Izuzetno je loša vijest da ova informacija gotovo da i nije bila vijest tijekom zadnja dva mjeseca od kada je MUP na svojim stranicama objavio radnu verziju prijedloga izmjena Zakona o državljanstvu, i pozvao hrvatski narod i sve zainteresirane na javnu raspravu. To ukazuje na golemi deficit javnoga senzibiliteta za temeljna državno-politička i nacionalna pitanja, a posebno zabrinjava da su potpuni nedostatak interesa o ovome pitanju iskazali i mediji i stručne institucije i pogotovo tzv. suverenističke političke opcije u Hrvatskoj.To nas u DESNO gotovo pa plaši, rekao je predsjednik Stranke Anto Đapić. Dobra je namjera da se konačno pokaže senzibilitet za temeljno pravo milijuna pripadnika hrvatskoga naroda iseljenih tijekom zadnja dva stoljeća s hrvatskih životnih prostora, najčešće pod izravnim pritiscima antihrvatskih režima koji su vladali Hrvatskom praktično do 1990.godine. Po svim temeljnim međunarodno-pravnim standardima golema većina od tih oko četiri milijuna Hrvata i njhovih potomaka mogu se svesti pod međunarodno-pravnu kategoriju tzv. ranjivih skupina,a prema sudskoj praksi Suda za ljudska prava u Strasbourgu, o čemu je toliko puta pisao znameniti hrvatski znanstvenik u Francuskoj profesor emeritus Marc Gjidara.Nije li presuda Perkoviću i Mustaću u Meunchenu upravo kazneno-pravna potvrda zloćudnosti tih režima i argument ranjivosti milijuna Hrvata i ukupnog hrvatskog naroda?Jest, ističe Đapić.

„Naglašavam da status ranjive skupine istodobno znači ultimativni poziv matičnim državama, u ovome slučaju Republici Hrvatskoj da odmah svojim ustavno-zakonskim rješenjima ispravi sve elemente te ranjivosti i pripadnicima tih skupina vrati pravno-politički i osobni status koji im je oduzet i koji im pripada. A temelj s kojega jedino mogu ostvariti sva svoja ljudska prava u okviru svoje nacionalne države je – državljanstvo, preko kojega postaju članovi hrvatske političke nacije.
Dobro je da se tim ljudima omogućuje brzo i efikasno pristupanje u hrvatsku političku naciju, uklanjajući barijere poznavanja jezika i čitavoga niza drugih elemenata koji se podrazumijevaju za ljude i pripadnike naroda koji nisu stoljećima bili odsječeni od svoje matične domovine.
Dobro je da se poseban senzibilitet iskazuje prema djeci rođenoj u obiteljima izvan Hrvatske u kojima je jedan roditelj pripadnik hrvatskoga naroda i hrvatske političke nacije,otvarajući im mogućnost automatskoga stjecanja prava na državljanstvo.
Dobro je da je u prijedlogu Zakona predviđen i institut oduzimanja državljanstva, jer postoje svi uvjeti za preispitivanje posve nekritičkoga korištenja zakonskih rješenja za pristupanje hrvatskom državljanstvu i ljudima,pa i grupama,pri čemu najviše mislim na pripadnike agresorskih institucija i snaga tjekom srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku,ali i na pripadnike bošnjačkog naroda iz BiH koji su raznim diskrecijskim smicalicama postali hrvatski državljani, iako su otvoreni zagovornici progona i majorizacije Hrvata u BiH.

Ne može se uklanjanje pristupnih barijera u poznavanju jezika, matične povijesti i društvenoga uređenja smatrati trajnom činjenicom i ozakonjenim stanjem, bez dodatnih obaveza države ali i pristupnika u hrvatsko državljanstvo. Naime, u prijedlogu zakona, država ne smije odustati od tih elementa integracije hrvatskoga političkog naroda, pa je nužno predvidjeti obavezu države da pristupnicima u hrvatsku političku naciju, bez obzira gdje žive, što rade,kakav im je imovinsko-socijalni status,osigura nakon pristupanja u hrvatsko državljanstvo učenje i ovladavanje hrvatskim jezikom,temeljnim znanjima iz hrvatske nacionalne povijesti i društvenoga uređenja. To mora ostati zakonska obaveza države i pripadnika hrvatskoga naroda.U suprotnom, država se praktično i zakonski odriče svojih identitetskih temelja, a to se nikada ne smije uraditi.
Hrvatsko državljanstvo je temeljni nacionalni identifikacijski i pravni institut koji stoji u samim temeljima hrvatske državnosti i države. Državljanstvo,pogotovo malobrojni i ranjeni narodi kao što je Hrvatski,moraju štititi kao najveću moguću dragocjenost. Zato je iznimno bitno o tome raspravljati na najširoj platformi,zato je iznimno bitno da o tome raspravljaju najbolji umovi koje imamo, zato se ne smije rasprava o tome voditi samo u okviru birokratske ili administracijske strukture”, naglasio je Anto Đapić.
„Bit stvari, a bez kojih ove izmjene Zakona o državljanstvu nemaju krajnju svrhu, jest radikalna izmjena ustavno-zakonskih rješenja o izbornom pravu hrvatskoga čovjeka,koje će verificirati smisao pristupanja institutu hrvatskoga državljanstva, i omogućiti milijunima ljudi izvan Hrvatske upravljati sudbinom svoje nacionalne državnosti i slobode. A to nije moguće bez izjednačavanja prava svim hrvatskim državljanima u izbornom procesu, bez jamstva da ta prava mogu ostvariti, te bez rješenja koja će ponuditi iste efekte na sastav zakonodavnog doma hrvatskoga naroda. A to nije moguće bez jedne izborne jedinice, bez ukidanja diskriminacijskih prava i lista,kao što su XI. i XII, te bez dopisnog i elektronskog glasovanja.
Tek s takvim izmjenama izbornoga zakonodavstva, ova namjera olakšavanja pristupa u hrvatsko državljanstvo milijunima pripadnika hrvatskoga naroda –dobiva puni smisao”, rekao je predsjednik stranke Desno Anto Đapić.

(HRT, Radio Osijek, 05.02.2019.)

Nakon izložbe o Stepincu srbijanska Vlada opozvala je šefa svoje misije pri EU Duška Lopandića, a srbijansko Ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju za javnost Stepinca je nazvalo ratnim zločincem.

Na konferenciji za novinare Đapić je izrazio zgroženost izjavama srpske politike te zapitao zašto na to nisu reagirali tehnička Vlada ili hrvatski europarlamentarci, a reakciju tehničkog ministra vanjskih poslova Mire Kovača nazvao je nedostatnom. Očekuje i reakciju HBK, koji ima obvezu reagirati brzo i učinkovito na odugovlačenje procesa Stepinčeve kanonizacije.

Komentirajući referendumsku odluku građana Velike Britanije o izlasku iz EU-a, Đapić je ustvrdio kako je to alarm za EU, za promjenu načina ponašanja i politike te europskih dokumenata, koji su više od 10 godina “na potpunoj stranputici”.
Ako se nešto radikalno ne promijeni, ovo je finalizacija kraja EU. Ako još uspije referendum u Nizozemskoj doći će do domino-efekta, pa bi nam se moglo dogoditi da, nakon svih odricanja i svega što smo prošli u pristupanju EU, ne budemo u poziciji da mi održimo referendum jer će se dotle sve raspasti, kaže Đapić.

(HRT, Radio Osijek, 24.06.2016.)

“Nadamo se da ovdje nije riječ o izvlačenju dopunskog osiguranja iz sustava HZZO-a i daljnjoj privatizaciji zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite u Hrvatskoj. Hitna medicinka pomoć i trijaža od strane medicinskih sestara, način određivanja hitnosti, odgovornost liječnika i Ministarstva zdravstva, potpuno na krivim pretpostavkama pokušavaju regulirati i reformirati sustav koji nije niti stvoren da bi bio operativan i kvalitetan, te odaje samo onu staru izreku dok su odrđeni na vlasti “drži vodu dok majstori odu”, što je nedopustivo”, konstatira Raić.

On strahuje da će nakon ovakve reforme zdravstva biti još više blokiranih i ovršenih pa traži da se hitno provedu potrebne analize. “Ekonomsko nasilje, diskriminacija i siromaštvo najveći su problemi svih građana Hrvatske”, upozorava DESNO ističući da Hrvatska ima najveću stopu rizika od siromaštva starijih osoba od čak 24,9 posto, dok je u prosjek u regiji 11,7 posto. Raić tvrdi da najavljene promjene u zdravstvu vode daljnjem osiromašenju ionako siromašnih građana.

Nenad Bunoza smatra da Vlada, iako se žestoko želi prikazati socijalno osjetljivom, ovim mjerama pokazuje svoje nesnalaženje.

(Radio Đakovo, 13.04.2016.)

Stranka se kandidirala samo u četvrtoj izbornoj jedinici, a ističu kako ne žele ništa obećavati, nego kada uđu u Sabor hrvatskom narodu govoriti istinu. Protive se regionalizaciji i decentralizaciji. Njihova je lista, kažu, spoj iskustva i mladosti, a očekuju dobre izborne rezultate. Posebno ih brinu sve brojniji odlasci mladih iz Slavonije.

Ako želimo zaustaviti taj trend egzodusa Hrvata iz Slavonije i Baranje, onda je potrebno u Hrvatskom saboru čuti jedan jasan glas jer najveći problem Hrvatske danas je upravo Slavonija i Baranja, ne što bi mi to htjeli.

(HRT, 29.10.2015.)

Iz stranke su napomenuli kako će prelazaka iz drugih stranaka uskoro biti još, a razloge dolaska u stranku pojasnio je dosadašnji predsjednik Općinske organizacije HSS-a Feričanci Petar Matković: “98% članstva je reklo da moramo jednostavno promijeniti stranku jer se nismo našli na tom putu HSS-a. Odlučili smo u razgovoru sa predsjednikom stranke Desno da promijenimo stranku i da svi pređemo u Desno.” – rekao je Matković.

Predsjednik stranke Desno Anto Đapić najavio kako očekuje da će im se idućih dana priključiti još neki članovi određenih stranaka, no za sada nije htio otkriti o komu se radi. Dodao je i kako će stranka na izbore izaći samostalno i to samo u 4. izbornoj jedinici, a za sutra je najavio i kako će predati listu kandidata u Izborno povjerenstvo, te najavio predstavljanje kandidata u ponedjeljak.

(HRT, Radio Osijek, 15.10.2015.)